Content in box 1..
Home
Research
Facilities
Group members
Projects
News
Publications
Vacancies
Contact
Suni
Medicinski otpad



Suni
Trend rasta plasticnog otpada



Suni
Test ploca za RT PCR


Uticaj Covid pandemije na zagadjenje zivotne sredine


COVID 19 pandemija je prouzrokovala veliko povecanje dnevne potrosnje plasticnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Zdravstvena “industrija” je jedan od glavnih korisnika plastike. Kada su vlade nametnule preventivne mere, potrosnja zastitinh maski I sredstava za dezinfekciju je porasla nekoliko desetina puta. Glavni sastojak maski i boca sa sredstvima za dezinfekciju je polipropilen koji se tesko reciklira. Svetska zdravstvena organizacija je predlozila obavezno koriscenje zastitne opreme u bolnicama. Na svetskom nivou to iznosi 89 miliona maski, 76 miliona rukavica i 1,6 miliona zastitnih naocara mesecno. Na maksimumu pandemije , Vuhan je sam proizvodio 240 tona medicinskog otpada dnevno, 6 puta vise nego u normalnim uslovima. Dnevna proizvodnja maski za lice u Kini iznosi 15 miliona. Vecina maski se zasniva na polipropilenu ili polietilenu, manje na poliuretanu i polikarbonatu. Hirurske i N95 maske sadrze 4,5 i 9 grama polipropilena, respektivno.

Za dijagnozu virusa se takodje koristi plastika. RTPCR test generise 32,27 grama plasticnog otpada. Do avgusta 2020 svi testirani COVID pacijenti su generisali 15439,5 tona plastike sirom sveta. Tokom vakcinacije se koriste plasticni spricevi. Globalno je potroseno minimum 9 milijardi spriceva do sada.

Industrija hrane je povecala vise puta potrosnju plastike za pakovanje hrane. Broj jednokratno upotrebljivih proizvoda tipa case za caj, kontejneri za hranu, posudje na deponijama je porastao minimum 10 puta. Onlajn kupovina hrane u raznim zemljama sveta je porasla od 44 do 90%.

Svetska zdravstvena organizacija preporucuje spaljivanje infektivnog plasticnog otpada. Medjutim tokom spaljivanja se oslobadjaju toksicni gasovi (dioksini, furani) koji imaju negativan uticaj na zdravlje i zastitu zivotne okoline. Posto se ljudi plase infektivnog otpada nastalog tokom COVID, sve teze je naci radnu snagu za pogone u kojima se spaljuje otpad.

Do 2025 godine zapremina plastike u okeanima ce biti veca od zapremine svih riba ako se sadasnji trendovi nastave. Zapremina plastike na deponijama je rasla mnogo brze nego sto je ocekivano kao rezultat pandemije. Naucna istrazivanja u oblasti biopolimera (plastika koja se raspadaju pod dejstvom bakterija ili enzima) su neophodna radi resavanja gore pomenutih problema.

Copyright 2014 Dr Zoran Markovic and Dr Biljana Todorovic Markovic